Nagaradu za životno djelo „Hasan Kaimija“ za 2013. Godinu je dobio hadži hafiz Ismet ef. Sapihić, a za najbolju objavljenu knjigu u 2011. I 2012. Iz društevnih i humanističkih nauka nagrađena je Aida Abadžić Hodžić. Ovo je danas saopšetno na press konferenciji u Muftijstvu tuzlanskom.


Obrazloženje nagrade za životnom djelo je saopštio muftija tuzlasnki mr. Vahid ef. Fazlović.


Hadži hafiz Ismet efendija Spahić rođen je 1940. godine u Puhovcu kod Zenice. Gazi Husrev-begovu medresu završio 1959. godine u Sarajevu. Nakon završene Medrese studirao je ekonomiju u Sarajevu i Ljubljani. Hafiz Ismet ef. Spahić spada u grupu poslijeratnih svršenika Gazi Husrev-begove medrese koji su se svojski predali časnom imamskom pozivu.

Kao glavni imam radio je na području Odbora Islamske zajednice Visoko do 1981. godine. Sa kakvom voljom i entuzijazmom je hafiz Ismet ef. Spahić obavljao imamske poslove govori činjenica da gotovo nema mjesta u Bosni i Hercegovini u kojem se otvarala novosagrađena džamija, a da nije bio pozvan da održi vazu-nasihat ili predavanje jer je narod volio slušati njegove nadahnute riječi koje su dopirale do ljudskih srca i budile vjerska osjećanja i rasplamsavale iskru imana. Jačinu njegove volje potvrđuje i to što je u početku pete decenije života završio hifz i tako stekao časni naziv hafiza.

Kao muderis na predmetu kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi radio je od 1981. godine, a od 1985. obavljao je dužnost glavnog imama Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu. Godine Agresije na Bosnu i Hercegovinu proveo je u Sarajevu, gdje je podsticao i bodrio ptriote u borbi, ispraćao šehide na njihovom putu u vječni život, tješio ucvijeljene i pomagao unesrećene, iako je pogođen najvećim roditeljskim bolom, jer su mu tri kćerke i unuka pale kao žrtve granatiranja Sarajeva, a neposredno prije toga od posljedica eksplozije granate umrla mu je supruga. Za zamjenika reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran 1993. godine. Objavljivao je priloge u Preporodu i u drugim islamskim listovima i časopisima.

Objavio je knjigu hutbi, po kojima je posebno cijenjen među muslimanima. Istaknuti je sudionik svih pozitivnih kretanja u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Uživa nepodijeljeno poštovanje u našem narodu za doprinos u razvijanju islamske svijesti Bošnjaka.

Imajući sve navedeno u vidu, Organizacioni odbor je donio ovu odluku.

alt

Dr. Sead ef. Seljubac je prezentirao zaključak stručnog žirija o dodjeli nagrde po objavljenom konkursu u kojoj se kaže:

Nagrada za najbolje djelo, objavljeno u 2011. i 2012. godini, iz humanističkih i društvenih znanosti, dodjeljuje se dr. Aidi Abadžić-Hodžić, autorici knjige Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća, objavljenoj u Sarajevu 2011. u izdanju izdavačke kuće Tugra.

Dr. Aida Abadžić-Hodžić (1970, Zagreb) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za povijest umjetnosti i francuski jezik i književnost. Na istom fakultetu studirala je i dvogodišnji studij iz oblasti muzeologije. Godine 2003. završila je poslijediplomski studij iz oblasti povijesti umjetnosti i magistrirala na Odsjeku za povijest umjetnosti, Katedra za modernu umjetnost i vizualne komunikacije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2008. doktorirala je na Katedri za historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, iz oblasti savremene bh. umjetnosti. Na katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu predaje kolegije na dodiplomskoj

i diplomskoj nastavi vezane uz modernu umjetnost te umjetnost u Bosni i Hercegovini u 19. i 20. stoljeću. Vanjski je suradnik i Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Članica je Uprave i predstavnik Bosne i Hercegovine u međunarodnoj fondaciji Forum slavenskih kultura, sa sjedištem u Ljubljani – međunarodnoj organizaciji za promociju kulturne, naučne i razvojne suradnje između zemalja slavenskog govornog područja. Predstavnica je BiH u Evropskom centru za moderne jezike pri Vijeću Evrope sa sjedištem u Grazu. Članica je Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. Glavna je i odgovorna urednica časopisa „Vizura“, prvog bh. stručnog časopisa iz oblasti suvremenih vizualnih umjetnosti, likovne kritike i teorije. Objavljuje likovnu kritiku, osvrte i prikaze s područja moderne i savremene umjetnosti, prijevode s francuskog i engleskog jezika. Autor je nekoliko značajnih likovnih monograja i knjiga te izlagačkih projekata u zemlji i inozemstvu.

Dr. Aida Abadžić Hodžić je za nagradu Hasana Kaimije kandidovala svoju knjigu Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća. Riječ je, kako navode njeni recenzenti (Prof dr Ibrahim Krzović, akademik Dževad Hozo i Ivan Lovrenović), o  “znanstvenoj valorizaciji i konsolidaciji kulturnoga pamćenja u ovom neobično vrijednom segmentu povijesti kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini’’. Knjiga obuhvata šezdesete i sedamdesete godine 20. stoljeća u kontekstu evropskog moderniteta i postmoderniteta. Po riječima same autorice te „godine predstavljaju jedan iznimno dinamičan period na društveno-političkoj i kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine. Bilo je to vrijeme pokretanja brojnih, iznimno značajnih edicija, poput “Kulturnog naslijeđa”, relevantnih časopisa, književnih manifestacija, muzejsko-galerijskih institucija, likovnih izložbi i bijenala, vrlo aktivne pop i rock scene sa zanimljivim, pionirskim istraživanjima iz etnomuzikologije i mogućih veza tada savremenog i autohtonog muzičkog izraza, kreativnog djelovanja sarajevske škole dokumentarnog filma i eksperimentalnog teatra: riječju, utemeljujući period savremene bosanskohercegovačke kulture.”

alt

“U tom smislu, ovo istraživanje grafike predmetnog razdoblja nastojalo je, s jedne strane grafiku predstaviti u ukupnosti dinamike tadašnje kulturne scene u Bosni i Hercegovini, ali i kontekstualizirati ostvarenja bh. umjetnika u širi regionalni i evropski okvir umjetnosti, u dinamičnom previranju modernog i postmodernog likovnog izričaja.”

Knjiga je Enciklopedijskog formata, ilustrovana je i ima 307 strana. Osim uvoda sadrži šest većih poglavlja, zaključnu riječ i sažetak, a značajan dio knjige (str. 247-278) zauzima dokumentacijski dio koji nudi katalog izabranih grafičkih listova detaljnije obrađenih u radu; kratke životopise umjetnika čiji su grafički opusi značajnije obrađeni u radu; popis nagrada bosanskohercegovačkim grafičarima (izbor); popis izložbi na kojima su sudjelovali bosanskohercegovački grafičari u tom periodu; izbor literature o bosanskohercegovačkoj grafici i grafičarima za to razdoblje.

Na kraju knjige je priložen dugi popis literature koji sadrži oko  300 izvora (knjige, monografije, studije, katalozi); zatim preko 150 likovnih kritika i osvrta iz štampe i periodike; te katalog izložbi na kojima su izlagali BH grafičari naveden po godinama.

Cijeneći i druge prispjele radove kao vrijedan doprinos znanosti Žiri se odlučio da knjizi, sa svim njenim kvalitetima, dadne prioritet i proglasi je kandidatom za dodjelu ovogodišnje Nagrade Hasan Kaimija.

alt

Nagradu „Hasan Kaimija“ u petak 7. juna će dobiti i učenici osnovnih i srednjih škola koji su napisali najbolje literrne radove:

Najuspješniji radovi za osnovne škole:

  1. Dedić Sedad, Vlll Razred, OŠ „ Dubrave“ , Donje Dubrave
  2. Almina Selimović, lX razred, OŠ Musa Ćazim Ćatić, Zelinja Donja, Gradačac
  3. Hasanaga Muminović, Vl razred, OŠ „Kladanj“, Kladanj

Najuspješniji radovi za srednje škole:

  1. Amina Orlović, učenica ll razreda, Behrambegova medresa, Tuzla
  2. Belma Babić, učenica ll razreda, Gimanazija „Ismet Mujeuinović“ Tuzla
  3. Elma Skopljak, učenica lll razreda, MSŠ Srebrenik





Islamski centar

  Objekat centra  ima tri etaže. Suteren je ukupne površne 119,37 kvadrata, prizemlje 122,88 kvadrata i sprat 146,41 kvadrat. 

MEDŽLIS IZ ZVORNIK

U Zvorniku: U Sapni:
ul. Svetog Save 55
75400 Zvornik
tel: + 387 56 214 340
206. viteške brigade bb
75411 Sapna
+ 387 35 597 062