Sva zahvala pripada Uzvišenom Allahu. Salavat i selam neka su na našeg poslanika Muhammeda, negovu porodicu i njegove ashabe.
Svjedočimo da nema drugog boga sem Allaha, i svjedočimo da je Muhammed Njegov rob i poslanik.
Poštovana braćo i sestre u vjeri, es-selamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu.

Ako bi nam danas do ruku došla knjiga koja obrađuje temu religije, sigurno je da bi nam dosadilo brojati imena svih zastupljenih religija jer dugo bi nam vremena trebalo da završimo sa čitanjem. A s druge strane, ne postoji ni jedna religija a da ne obrađuje temu ibadeta.
 
Ibadet je sastavni dio svake vjere i nemoguće ga je odvojiti. Ibadet je osnova vjerovanja, ne samo ove naše nama drage i čiste vjere islama, nego i drugih objavljenih religija, kršćanstva i židovstva.
Šta je to ibadet i njegovo pravo značenje u islamu? Da li se taj pojam može uopće definisati, da li ga možemo ograničiti i svesti na nekoliko obreda, formi, obaveza ili je ibadet područje koje obuhvaća mnogo više nego što mislimo? Pokušaćemo ovo rezimirati i dati odgovor na ova pitanja kroz život i riječi Muhammeda a.s i ashaba.

Često smo u prilici da kada se govori ili piše o ovoj temi, o ibadetu, čujemo ili pročitamo ajet u kojem Allah dž.š veli: Ljude i džinne nisam stvorio osim da mi Ibadet čine (tj. da Mi se klanjaju i da mi robuju). Mnogi ovaj ajet upravo i tumače ovako, površno, ograničavaju i sužavaju njegovo značenje, i ne razumiju ga osim na ovaj način kako je i preveden, pa na kraju za rezultat imamo da se ibadet svodi na namaz, odnosno, kako bi čovjek čitav svoj život trebao provesti klanjajući.
 Istina je i nema sumnje u to da je namaz naređen, pet puta dnevno, i da je to prvo za što će čovjek biti pitan. Ali, tumačiti ovaj ajet samo u ovom kontekstu, i pod ibadet svrstati samo namaz, kod mnogih ljudi stvara ubjeđenje da ako čovjek želi spas , ne bi trebao dizati glavu sa sedžde. Da li je to tako ili spomen na ibadet treba da vjernika asocira na jedan mnogo širi krug djela? Ne samo namaz, ne samo post, zekat ili hadždž.

Naša pripadnost vjeri islamu se ne iskazuje samo putem malog broja obreda i ibadeta. Islam nije samo u okvirima džamijskih zidova...Islam je čitav jedan sistem, skup normi, pravila, propisa koji uređuju vjernikov život, počevši od postelje, ponašanja u kući, van kuće, u džamiji, i ispred džamije, na poslu, islam se dotiče propisa o načinu jela, pića. Naša vjera uređuje međuljudske, međumuslimanske odnose, apsolutno sve, pa čak na kraju i pitanja koja se tiču države, vlasti i upravljanja sa istom.

Zbog te činjenice koja je često od strane muslimana zapostavljena iz neznanja ili nezainteresiranosti za svoju vjeru, opće pravilo prisutno među većinom, među muslimanima glasi da je ibadet koji od nas Gospodar traži i zbog kojeg smo stvoreni jeste samo namaz, post, zekat, hadždž, izgovaranje dova, a zastupljen je i stav da, ako čovjek ove stvari obavlja svoj dug je prema Allahu odužio. Sve ovo navedeno jeste ibadet, ali samo jedan mali njegov dio . To nije nikako sve što definicija ibadeta podrazumijeva.
Draga braćo i sestre,
Mnogo je djela mimo spomenutih, djela koja su ibadet, a mi toga nismo ni svjesni. Ono što je bitno jeste da djelo učinimo sa iskrenim nijjetom, u ime Allaha dž.š, bez primjesa licemjerstva, interesa ili traženja neke dunjalučke koristi.
 

Nažalost, veliki problem je što se to često shvaća kao nešto sporedno, što nije toliko važno...Eto, nije na stepenu namaza ili nekog drugog poznatog ibadeta, pa se može bez toga. A je li uistinu tako? Poslušajmo kako je savjetovao Muhammed a.s:  Jedne prilike je upitao muslimane: “Hoćete li da vas obavijestim o djelu vrednijem od stepena namaza, i posta, i sadake?“' Prisutni rekoše: ''Pa naravno, o Allahov Poslaniče!'' Tada Poslanik reče: ''Popravljanje međusobnih odnosa, jer je pokvarenost međusobnih odnosa kao britva.“ (Tirmizi)
Zamislimo čovjeka koji klanja pet vakata, posti mjesec Ramazan, obavio je hadždž, a vara druge muslimane, vara ljude. Da li će oni vjernici koje vara smatrati tu osobu iskrenom u svojoj vjeri!?Da li će ga poštovati!? Da li će ga zbog toga što samo klanja cijeniti kao vjernika!? Ibadet pored namaza znači mnogo više. Ibadet je pomoći drugom muslimanu.
Ibn 'Abbas, r.a., prenosi da je jednom prilikom bio u 'itikafu u Poslanikovoj, a.s., džamiji. Neki čovjek mu je prišao, poselamio se s njim i sjeo. Ibn 'Abbas, r.a., mu je rekao: "Vidim da izgledaš tužan i zabrinut." Čovjek je odgovorio: "Da, amidžiću Allahovog poslanika, a.s., ja sam mnogo zabrinut jer imam  dug prema nekome. Kao što je zabranjeno skrnaviti ovaj kabur, tako i ja nisam u stanju da vratim  dug!" Ibn 'Abbas, r.a., je upitao: "Hoćeš li da se ja zauzmem kod te osobe za tebe?" Čovjek je odgovorio: "Da, ako to želiš." Ibn Abbas, r.a., uzeo je obuću i krenuo da izađe iz džamije. Čovjek, vidjevši to, reče: "Jesi li zaboravio da si u i'tikafu?" Sa suzama koje su mu (na)punile oči Ibn 'Abbas, r.a., odgovorio je: "Ne, već sam se sjetio Poslanika, as., kada je rekao: „Ko olakša svome bratu muslimanu njegovu teškoću i na tom putu uloži trud, to mu je bolje nego da provede u i'tikafu deset godina!“
Kakva je vrijednost i značaj posjetiti bolesnika, pored onog olakšanja, sreće i veselja koje ćemo mu priuštiti našim dolaskom i posjetom. Da li je to djelo ibadet Allahu , ili se bez toga može u životu? Da li nam možda to djelo nije potrebno, samo zato jer nije na stepenu namaza?
Džabir b. Abdullah prenosi da je Vjerovjesnik a.s. rekao:
"Ko posjeti bolesnika, zagazio je u Božiju milost, a kada sjedne, u potpunosti je obuhvaćen Njegovom milošću."
 Prenosi Ebu Hurejre, r.a, da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: „Allah Uzvišeni će na Sudnjem danu reći: «Čovječe, Ja sam se bio razbolio ali Me ti nisi posjetio“. Čovjek će upitati: „Kako da Te posjetim, Gospodaru, kad si Ti Gospodar svjetova?!“. Reći će: „Zar nisi znao da se taj i taj Moj rob razbolio, a ti ga nisi posjetio? Zar ne znaš da bi Me našao kod njega da si ga posjetio?!“

Pored izvršavanja osnovnih propisa islama ,a koji su preduvjet čovjekovog užitka u vječnosti, postoji još mnogo načina za uspjeh na tom putu.

Neki je čovjek upitao Poslanika: „Pouči me djelu koje će mi koristiti na oba svijeta“. Poslanik je rekao: „Gledaj šta smeta ljudima i ukloni smetnju s puta“. Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Uistinu sam vidio jednog čovjeka kako šeta po Džennetu zbog jednog drveta koje je posjekao i uklonio s puta, jer je smetalo muslimanima."
Kada čitamo siru (životopis Poslanika, a.s.), nalazimo jedan sunnet ibadet kojeg nazivaju „sredstvom za pridobijanje i mekšanje srca“. Iz njegova, a.s., života saznajemo da je koristio sva valjana sredstva kojima je ljude mogao privući u Allahovu vjeru. Nije bio namršten, smrknut, nije ljude preko oka gledao niti od njih glavu okretao, a danas smo svjedoci toga na svakom koraku. Imamo dvojicu muslimana koji klanjaju u jednom saffu, a ne pričaju.
 Taj sunnet, napušteni ibadet o kom govorimo je veoma lahko izvršiti. Možda zvuči čudno da ima vrijednost sadake, ali Poslanik, a.s., nas upozorava:
„Nemoj smatrati bezvrijednim ništa od dobrih djela, makar to bilo da sretneš svog brata (u vjeri) vedrog lica“. „Osmjeh tvom bratu (muslimanu) je sadaka“
Zamislimo da stojimo na Sudnjem danu i nedostaje nam samo jedno dobro djelo. A onda se prisjetimo dana kada smo prošli pored komšije a nismo mu selam nazvali. Kamo sreće da jesmo! Prisjećamo se dana kada smo pored muslimana prošli bez osmjeha na licu. Kada smo onog iz saffa, u džamiji, mrko pogledali umjesto da smo selam nazvali, halal zatražili ili svome bratu halalili.
Braćo i sestre, mnogo je djela u islamu kojih nismo ni svjesni, a koja bi trebala krasit jednog muslimana. Pomoći slijepcu, nevoljniku, uputiti ili ugostiti putnika musafira, razveseliti tužnog, pomoći slabom. Pomilovati jetima, siroče. Poštovati i cijeniti starijeg, biti milostiv i razumjeti djecu, omladinu. Slušati svoje roditelje. Pomagati, u islamu odgajati. Sve je to ibadet ali ako je u ime Allaha.
 Greška je ibadet svesti samo na mali broj obreda iz naše vjere. Nije ibadet samo klanjati, postiti ili zekat davati, a npr. ne pričati sa prvim komšijom, ne komunicirati sa najbližom rodbinom, uznemirivati pola sela. Musliman je izvor svakog hajra, milosti, koristi. Musliman je ključ svakog dobra.
Završit ćemo hadisom u kome se navodi da je Poslanik, a.s., upitao za jednog bolesnog ashaba, a oni su mu rekli da je umro. On ih upita da li je taj ashab nešto rekao prije smrti, a oni mu rekoše da je rekao nešto što njima nije potpuno jasno. Rekao je: ''Kamo sreće da je više puta... Kamo sreće da je bio novi... Kamo sreće da je bila cijela...'' Tada im je Poslanik, a.s., rekao: ''Vaš drug je jednog dana žureći na džumu sreo jednog slijepca, koji nije imao vodiča, pa ga je uzeo za ruku i poveo u džamiju. Kada je osjetio da će umrijeti, vidio je nagradu za to djelo, pa je rekao: ''Kamo sreće da je više puta.'' Jednog hladnog jutra je pošao na sabah i sreo promrzlog čovjeka. Na sebi je imao dva ogrtača, jedan stari i jedan novi, pa je onim starim ogrtačem ogrnuo promrzlog čovjeka. Kada je pred smrt vidio nagradu za to djelo, rekao je: ''Kamo sreće da je bio novi.'' Jednog dana je ušao u kuću i upitao suprugu ima li šta za jelo, a ona mu ponudi jednu lepinu. U tom trenutku jedan gladni čovjek pokuca na vrata i zatraži nešto za jelo, a on mu dade pola lepine. Kada je pred smrt vidio nagradu za to djelo, rekao je: ''Kamo sreće da je bila cijela.''

Nemojmo zanemarivati nijedno dobro djelo. Budimo od onih koji će drugima moći pomoći na Sudnjem danu, a ne od onih koji bježe od dobrih djela, a tražiće i moliti pomoć od drugih.
Molimo Allaha Uzvišenog da nas uputi na pravi put, oprosti nam grijehe i da budemo od onih sa kojima će On biti zadovoljan. Amin
Es-selamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu
Datum, 19. 02. 2015.  
Izet ef. Salkanović                                                                

Islamski centar

  Objekat centra  ima tri etaže. Suteren je ukupne površne 119,37 kvadrata, prizemlje 122,88 kvadrata i sprat 146,41 kvadrat. 

MEDŽLIS IZ ZVORNIK

U Zvorniku: U Sapni:
ul. Svetog Save 55
75400 Zvornik
tel: + 387 56 214 340
206. viteške brigade bb
75411 Sapna
+ 387 35 597 062