Pred početak nove mektebske godine
Početak mjeseca septembra je vrijeme kada roditelji, odgajatelji, učitelji, muallimi i drugi koji su direktno uključeni u odgojno-obrazovni proces ulažu značajne napore, vrijeme i novac kako bi narednu školsku godinu proveli uspješno. Svakako da muslimani kao sljedbenici Knjige daju poseban značaj odgoju i obrazovanju. Sjesni smo da je prvi objavljeni fard upravo naredba da učimo, studiramo, razmišljamo, propitujemo ... „Čitaj u ime Gospodara svoga, koji stvara, stvara čovjeka od ugruška. Čitaj plemenit je Gospodar tvoj, koji poučava peru, koji čovjeka poučava onome što ne zna.“ El-Alek 1-5)
Koliko mi ozbiljno razumijemo i prihvatamo ove kur'anske upute govori statistika da muslimanski svijet još uvijek zaostaje po ptanju obrazovanosti. Ni mi bosanski muslimani ne možemo kazati da smo postigli potrebni nivo znanja da možemo ogovoriti ulozi koju nam je Allah dž.š. u emanet dao. Nedavno su se pojavili podatci da u Bosni i Hercegovini oko 20% novih generacija nema završenu srednju školu. Kažimo da živimo u Evropi, na granicama Evropske unije u kojoj je postavljen cilj da se formira „društvo znanja“. Svakako da su ovdje primarni razlozi ekonomski napredak, jer obrazovani ostvaruje veću produktvnost, društvo ostvaruje sveukupni napredak. Tako se u razvijenom svijetu u okviru progama zapošljavanja organizuju razni oblici edukacije kako bi se postigli ciljevi preorjentacije radne snage za nove ili složenije zadatke i poslove.
Mi smo sljedbenici Knjige, a knjiga koju slijedimo kaže: „Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. A Allah dobro zna ono što radite.“ (El-Mudžadele: 11). Povod objavi ovog kur'anskog ajeta je događaj kada su neki od ashaba došli na sofu da slušaju Allahova poslanika, ali nisu mogli prići od onih koji su ga okružili. U ovom slučaju Muhammed a.s. je intervenisao da se i njima načini prostor kako bi ga mogli slušati i usvojiti one upute koje je davao.
Iz ovog ajeta i njegova povoda možemo naučiti nekoliko važnih stvari. Ajet nas upućuje da vjerovanjem i znanjem stičemo visoku deredžu kod Allaha dž.š. druga važna pouka je da je bila gužva oko Allahova poslanika kada je on dijelio znanje, jer su se ashabi oko njega tiskali u želji da što više nauče. To je isti narod koji se samo nekoliko godina ranije prije Objave smatrao nepismenim. Neki podatci govore da je u predislamskoj Meki bilo samo 17 pismenih. Međutim, kad je taj narod je postao svjestan obaveze pripadnosti knjizi i sa žarom tražo znanje slijedeći riječi Allahova poslanika „Vjernik musliman neće se zasititi znanja sve dok ne skonča u dženetu“. Taj narod je za kratko vijeme postao noslilac naučnihkulturnih i civilizacijskih pomaka i dostignuća. Takođe iz ovog primjera možemo primjetiti da su osobe koje se obrazuju u stvari bili odrasli ljudi, a ne djeca i omladina, mada je i njih bilo. Evo još jednog razloga da budemo nosioci stalnog procesa odgoja i obrazovanja. Evropski model obrazovanja je cjeloživotno obrazovanja, a to je naša tradicija koje se lahko odrekosmo.
Postavimo sebi pitanje da li stalno čitamo. Riječ Kur'an u etimološkom znanačenju jeste knjiga koja se stalno čita. U muslimanskoj kući bi po ovome trabalo da se stalno čita Kur'an, ali i druge korisne knjige. Koliko su posjećena mjesta gdje se održavaju predavanja, tribine ili drugi kulturni događaji, a koliko mjesta zabave i poroka?
Drugi primjer koji nas upućuje na kontinuirano sticanje znanja jeste kur'ansko kazivanje o Musa a.s. i Hidru. Musa a.s. kao Božiji poslanik pridružuje se Hidrukako bi stekao znanje. Musa je dobio od Allaha dž.š. objavu, ali slijedi Hidra na teško putovanju iz želje da nešto nauči od njega. Čovjek, ma koliko bio učen nikada ne zna sve i uvijek može naučiti. Koliko smo mi spremni da odvojimo vremena i da se zaputimo u ustanovu, skup gdje možemo naučiti nešto novo?
Od truda uloženog na putu sticanja znanja korist je višestruka. Postižemo veći stepen kod našeg Gospodara „Prednost je učenog u odnosu na obične robove Allahove kao ona punog mjeseca na noćnom nebu u odnosu na druge zvijezede.“ (hadis) Korist je i čisto ekonomske prirode, jer osobo koja dobro poznaje posao kojim se bavi može bolje zarađivati. Takođe obrazovanije osobe imaju bolji društveni status, svakako u drušvu u kojem je razvijen normalan sistem vrijednosti. Kod nas nerijetko su i u ovom poremećeni standardi.
Možemo čuti kako i oni koji ne pročitaju ni jednu knjigu drže predavanje onima koji su mnogo obrazovaniji. Poznata je izreka h. Alije ibn Ebi Taliba „Ko me nauči slovo učinio me robom“. Ovo je poštovanje prema onima koji imaju znanje, te to znanje prenose drugima. Imami Tirmizi bilježi predaju od Muhammeda a.s. „Najbolja sadaka je da musliman stekne znanje, a zatim to znanje prenese svome bratu muslimanu“
Uz početak školske godine, počinje i mektebska godina. U svim našim mektebima vrše se potrebne pripreme da se polaznici dočekaju kako bi bila što uspješnija. Islamsko obrazovanje je najvažniji segment rada naših muallima. Za podršku i kvalitetan rad potrebno je učešće roditelja, džematskih odbora, muallima i drugih aktivista koji su uključeni u rad Islamske zajednice.
Posebnu odgovornost, ali i šansu imaju roditelji. Muhamed a.s. je kazao: „Allah će se smilovati čovjeku koji pomogne svoje dijete dobročinstvom ili lijepim odnosom prema njemu, te mu pruži lijep odgoj i obrazovanje.“
Nadamo se da će roditelji sa spram odgovornosti uzeti učešća u pripremama za početak mektebske godine, time postižu Allahovu dž.š. milost, te zadovoljstvo kada mu dijete postigne dobre rezultate u mektebu i prepoznaje se po lijepom ponašanju. Odgovoran roditelj je već stupio u kontak sa muallimom oko potrebnih priprema: informacije o rasporedu nastave, potrebnim knjigama i priborom da bi njegovo dijete uspješno pohađalo i pratilo mktebsku nastavu.
Vrijedni džematski odbori su obavili tehničke pripreme kako bi mektebski prostor bio funkcionalan, osvježen i opremljen tehničkim i drugim pomagalima. Na žalost nerjetko nam se dešava da prilikom gradnje vjerskih objekata potpuno zanemarimo potrebe mlađih generacija, te one pohađaju mektebsku nastavu u neuslovnim učionicama.
Pripreme obavljaju i muallimi pravljnjem rasporeda, obezbjeđivanjem pedagoške dokumentacije i izradi priprema za kavalitetno izvođenje mektebske nastave.
Na kraju sami polaznici kao subjekti mektebske nastave ponavljaju prethodno stečeno znanje, provjeravaju koliko su opremljeni za nastavu i raspituju se o njenom početku. Traže i nabavljaju nove udžbenike i knjige, jer je obrazovni proces trajni proces koji se stalno obogaćuje i unapređuje.
Kada svi ovi elementi budu ispunjeni nadati se da će nam ako Bog da naredna mektebska godina biti uspješna, te da na koncu imamo džematlije koji su upućeni u svoju vjeru, ali i druge vrijednosti koje nam islam preporučuje u svjetlu hadisa Allahova poslanika „Prava djeteta nad njegovim roditeljem jeste da ga roditelj poduči pisanju, plivanju i streljačkim vještinama“.
Ova predaja govori o širokom obrazovanju koje roditelji muslimani trebaju pružiti svome djetu, jer su to dječija prava.
Završimo ovaj razgovor kur'anskim dovama „Reci: Gospodaru moj povećaj mi znanje:“ (Ta ha: 11) i „Utječem se Allahu da ne budem neznalica“ (El-Bekare: 67)
Datum, 06. 09. 2012. Mustafa ef. Muharemović
