Nagaradu za životno djelo „Hasan Kaimija“ za 2013. Godinu je dobio hadži hafiz Ismet ef. Sapihić, a za najbolju objavljenu knjigu u 2011. I 2012. Iz društevnih i humanističkih nauka nagrađena je Aida Abadžić Hodžić. Ovo je danas saopšetno na press konferenciji u Muftijstvu tuzlanskom.
Obrazloženje nagrade za životnom djelo je saopštio muftija tuzlasnki mr. Vahid ef. Fazlović.
Hadži hafiz Ismet efendija Spahić rođen je 1940. godine u Puhovcu kod Zenice. Gazi Husrev-begovu medresu završio 1959. godine u Sarajevu. Nakon završene Medrese studirao je ekonomiju u Sarajevu i Ljubljani. Hafiz Ismet ef. Spahić spada u grupu poslijeratnih svršenika Gazi Husrev-begove medrese koji su se svojski predali časnom imamskom pozivu.
Kao glavni imam radio je na području Odbora Islamske zajednice Visoko do 1981. godine. Sa kakvom voljom i entuzijazmom je hafiz Ismet ef. Spahić obavljao imamske poslove govori činjenica da gotovo nema mjesta u Bosni i Hercegovini u kojem se otvarala novosagrađena džamija, a da nije bio pozvan da održi vazu-nasihat ili predavanje jer je narod volio slušati njegove nadahnute riječi koje su dopirale do ljudskih srca i budile vjerska osjećanja i rasplamsavale iskru imana. Jačinu njegove volje potvrđuje i to što je u početku pete decenije života završio hifz i tako stekao časni naziv hafiza.
Kao muderis na predmetu kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi radio je od 1981. godine, a od 1985. obavljao je dužnost glavnog imama Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu. Godine Agresije na Bosnu i Hercegovinu proveo je u Sarajevu, gdje je podsticao i bodrio ptriote u borbi, ispraćao šehide na njihovom putu u vječni život, tješio ucvijeljene i pomagao unesrećene, iako je pogođen najvećim roditeljskim bolom, jer su mu tri kćerke i unuka pale kao žrtve granatiranja Sarajeva, a neposredno prije toga od posljedica eksplozije granate umrla mu je supruga. Za zamjenika reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran 1993. godine. Objavljivao je priloge u Preporodu i u drugim islamskim listovima i časopisima.
Objavio je knjigu hutbi, po kojima je posebno cijenjen među muslimanima. Istaknuti je sudionik svih pozitivnih kretanja u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Uživa nepodijeljeno poštovanje u našem narodu za doprinos u razvijanju islamske svijesti Bošnjaka.
Imajući sve navedeno u vidu, Organizacioni odbor je donio ovu odluku.
Dr. Sead ef. Seljubac je prezentirao zaključak stručnog žirija o dodjeli nagrde po objavljenom konkursu u kojoj se kaže:
Nagrada za najbolje djelo, objavljeno u 2011. i 2012. godini, iz humanističkih i društvenih znanosti, dodjeljuje se dr. Aidi Abadžić-Hodžić, autorici knjige Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća, objavljenoj u Sarajevu 2011. u izdanju izdavačke kuće Tugra.
Dr. Aida Abadžić-Hodžić (1970, Zagreb) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za povijest umjetnosti i francuski jezik i književnost. Na istom fakultetu studirala je i dvogodišnji studij iz oblasti muzeologije. Godine 2003. završila je poslijediplomski studij iz oblasti povijesti umjetnosti i magistrirala na Odsjeku za povijest umjetnosti, Katedra za modernu umjetnost i vizualne komunikacije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2008. doktorirala je na Katedri za historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, iz oblasti savremene bh. umjetnosti. Na katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu predaje kolegije na dodiplomskoj
i diplomskoj nastavi vezane uz modernu umjetnost te umjetnost u Bosni i Hercegovini u 19. i 20. stoljeću. Vanjski je suradnik i Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Članica je Uprave i predstavnik Bosne i Hercegovine u međunarodnoj fondaciji Forum slavenskih kultura, sa sjedištem u Ljubljani – međunarodnoj organizaciji za promociju kulturne, naučne i razvojne suradnje između zemalja slavenskog govornog područja. Predstavnica je BiH u Evropskom centru za moderne jezike pri Vijeću Evrope sa sjedištem u Grazu. Članica je Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. Glavna je i odgovorna urednica časopisa „Vizura“, prvog bh. stručnog časopisa iz oblasti suvremenih vizualnih umjetnosti, likovne kritike i teorije. Objavljuje likovnu kritiku, osvrte i prikaze s područja moderne i savremene umjetnosti, prijevode s francuskog i engleskog jezika. Autor je nekoliko značajnih likovnih monograja i knjiga te izlagačkih projekata u zemlji i inozemstvu.
Dr. Aida Abadžić Hodžić je za nagradu Hasana Kaimije kandidovala svoju knjigu Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća. Riječ je, kako navode njeni recenzenti (Prof dr Ibrahim Krzović, akademik Dževad Hozo i Ivan Lovrenović), o “znanstvenoj valorizaciji i konsolidaciji kulturnoga pamćenja u ovom neobično vrijednom segmentu povijesti kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini’’. Knjiga obuhvata šezdesete i sedamdesete godine 20. stoljeća u kontekstu evropskog moderniteta i postmoderniteta. Po riječima same autorice te „godine predstavljaju jedan iznimno dinamičan period na društveno-političkoj i kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine. Bilo je to vrijeme pokretanja brojnih, iznimno značajnih edicija, poput “Kulturnog naslijeđa”, relevantnih časopisa, književnih manifestacija, muzejsko-galerijskih institucija, likovnih izložbi i bijenala, vrlo aktivne pop i rock scene sa zanimljivim, pionirskim istraživanjima iz etnomuzikologije i mogućih veza tada savremenog i autohtonog muzičkog izraza, kreativnog djelovanja sarajevske škole dokumentarnog filma i eksperimentalnog teatra: riječju, utemeljujući period savremene bosanskohercegovačke kulture.”
“U tom smislu, ovo istraživanje grafike predmetnog razdoblja nastojalo je, s jedne strane grafiku predstaviti u ukupnosti dinamike tadašnje kulturne scene u Bosni i Hercegovini, ali i kontekstualizirati ostvarenja bh. umjetnika u širi regionalni i evropski okvir umjetnosti, u dinamičnom previranju modernog i postmodernog likovnog izričaja.”
Knjiga je Enciklopedijskog formata, ilustrovana je i ima 307 strana. Osim uvoda sadrži šest većih poglavlja, zaključnu riječ i sažetak, a značajan dio knjige (str. 247-278) zauzima dokumentacijski dio koji nudi katalog izabranih grafičkih listova detaljnije obrađenih u radu; kratke životopise umjetnika čiji su grafički opusi značajnije obrađeni u radu; popis nagrada bosanskohercegovačkim grafičarima (izbor); popis izložbi na kojima su sudjelovali bosanskohercegovački grafičari u tom periodu; izbor literature o bosanskohercegovačkoj grafici i grafičarima za to razdoblje.
Na kraju knjige je priložen dugi popis literature koji sadrži oko 300 izvora (knjige, monografije, studije, katalozi); zatim preko 150 likovnih kritika i osvrta iz štampe i periodike; te katalog izložbi na kojima su izlagali BH grafičari naveden po godinama.
Cijeneći i druge prispjele radove kao vrijedan doprinos znanosti Žiri se odlučio da knjizi, sa svim njenim kvalitetima, dadne prioritet i proglasi je kandidatom za dodjelu ovogodišnje Nagrade Hasan Kaimija.
Nagradu „Hasan Kaimija“ u petak 7. juna će dobiti i učenici osnovnih i srednjih škola koji su napisali najbolje literrne radove:
Najuspješniji radovi za osnovne škole:
- Dedić Sedad, Vlll Razred, OŠ „ Dubrave“ , Donje Dubrave
- Almina Selimović, lX razred, OŠ Musa Ćazim Ćatić, Zelinja Donja, Gradačac
- Hasanaga Muminović, Vl razred, OŠ „Kladanj“, Kladanj
Najuspješniji radovi za srednje škole:
- Amina Orlović, učenica ll razreda, Behrambegova medresa, Tuzla
- Belma Babić, učenica ll razreda, Gimanazija „Ismet Mujeuinović“ Tuzla
- Elma Skopljak, učenica lll razreda, MSŠ Srebrenik
