Lijepu večer, u ponedjeljak 10. juna, u galeriji Bosanskog kulturnog centra u Kalesiji, publici XXI Dana Hasana Kaimije, priredili su putopisac Hamza Ridžal i njegov domaćin novinar i pjesnik Fahrudin Sinanović. U dvosatnom razgovoru Ridžal je govorio o iskustvima sa puta koji je doveo do nastanka putopisa „Putem svile“, koji potpisuje skupa sa Edibom Kadićem. Publika je, na letećem ćilimu vrsnog usmenog pripovijedanja, putovala od Istanbula do Samarkanda i Buhare, a onda dalje: do Bagdada, Amana i svetog Kudsa. Na trenutak smo se našli, kratko ali zastvarno, u onom svijetu kada je ljudsko živo kazivanje pretakalo iskustvo dalekog putovanja u magiju koja slušaoca općinjava i pruža posebnu vrstu užitka kojeg je u svijetu površnih internet informacija sve manje.
Hamza Ridžal je kazivajući o najnovijim putovanjima diljem Turske, Jordana i Kudsa, inspirativno govorio o tragovima Bosne u tim dalekim mjestima. O potomcima Bošnjaka koji su sačuvali bosanski jezik sa kraja 19. stoljeća, o pamćenju, čežnji i osjećaju nostalgije o kojem govore Bošnjaci koji Bosnu nikada nisu vidjeli. O bošnjačkim vakufima na Istoku, o istovjetnoj melodiji sevdalinke i ezana sa munare u Kazahstanu, o musaovskom i hidrovskom znanju, o bezgraničnoj moći kulture. Majstorskim umijećem kazivanja ove večeri, savremeni bosanskohercegovački Zuko Džumhur, uvjerio nas je u potpunosti da ponekad vrijedi, barem na dva sahata, ugasiti mobitel i biti prepustiti se onome po čemu smo vijekovima bili ljudska bića: priči kao osnovnom principu našeg univerzuma.