Od Klise do Bijelog potoka na dan 1. juna 1992. godine je prošlo nekoliko hiljada Bošnjaka.

I na dan 1. juna 2019. istu stazu je po kišnom vremenu i klizavom terenu prepješačilo nekoliko stotina svjedoka tog događaja i članova porodica ubijenih. Ovo je učinjeno da se ne zaborave zločini koji su počinjei na muškarcima i dječacima iz ove kolone.

Kolona se zadržala u Bijelom potoku gdje je položen kamen temeljac za spomen obilježje koje će podsjećati na stradanja. Tom prilikom se prisutnima obratio predsjenik Građevinskog odbora Izudin Ahmetbegović.

U nastavku putovanja do Memorijalnog centra u Gornjoj Kalesiji, obavljena je posjeta TŠC u Karakaju i položeno cvijeće pred radionicom gdje su bili zatočeni nekoliko dana, a mnogi i ubijeni. O događajima u radionici škole govorio je svjedok mučenja i torture Fedahija Hasanović. Takođe je upriličena posjeta i mjestu gdje je bila masovna grobnica Crni vrh.

Na dan 27. maj 1992. godine u Jusićima je odvedeno i ubijeno 50 Bošnjaka.

Tim povodom i ove godine, preživjeli i članovi porodica, komšije i prijatelji su se okupili i prisjetili na taj događaj. Predstavnici Udruženja žrtava, članovi porodica i predstavnici vlasti su položili cvijeće na šehidsko spomen obilježje. Prisutnima su se u ime udruženja obratili Ahmet Grahić i Mensura Hasić.

U vjerskom dijelu programa je proučen tevhid i pročitana imena svih ubijenih. Na kraju programa prisunima se obratio jedan od svjedoka događaja i potomak ubijenog Esmir ef. Hasanović. Okupljanje je završeno zajedničkim iftarom za sve prisutne.

Bošnjaci Grbavaca su se prisjetili 21. marta 1992. godine  kada su počinjeni užasni zločini nas njihovima najbližim.  

Upriličeno je polaganje cvijeća, učenje fatihe, tevhida i podsjećanje na užasne zločine nad njihovim članovima porodica, rodbinom, komšijama i prijateljima. U Grbavcima su zločinci ubili čak jednu petinu svog stanovništva, a ipak za ovaj zločin niko od počinilaca i naredbodavaca nije kažnjen.

Cvijeće na šehidsko ibilježje pred džamijom su položili predstavnici  Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica općine Zvornik, a tom prilikom se prisutnim obratio predsjenik Udruženja Ahmet Grahić.

Polaznici mektebske nastave iz ovog džemata su prisutne podsjetili na razmjere zločina koji su učunjeni na d civilima Grbavaca i obližnjih naselja. Pred akšam-namaz je proučen tevhid šehidima ovog džemata.

Za sve prisutne je bio organiziran zajednički iftar. Iftar su pripremili iz Regonalnog Merhameta Tuzla.

Teški dan i noć 31. maja 1992. godine je imalo nekoliko hiljada Bošnjaka na području Klise.

U istoj noći 27 godina kasnije svjedoci tih događaja, njihova rodbina i potomci, podsjetili su sebe i mlađe naraštaje na iskušenja kroz koja su prošli. Oko 300 osoba je najprije posjetila jedno od mjesta zatočenja dom kulture u Pilici. Predstavnici Udruženja porodica nestalih i Udruženja oslobođenih iz logora Liplje su položili cvijeće, a o mukama zatočenih iz kolone Bijeli Potok je govorio svjedok događaja Zijad ef. Hasanović.

U prediftarsko vrijeme je u Klisi priređen prigodan program u kojem su prisutni mogli formirati sliku klišanske noći straha i neizvjesnosti. Pročitana su imena svih 240 Na skupu su obraćanja imali džematski imam Senajid ef. Alić i predsjenik Udruženja Ahmet ef. Grahić. Nakon programa je za sve prisutne priređen iftar.

Na dan 20 ramazana je uobičajeno da se organizira zajednički iftar u Memorijalnom centru u Gornjoj Kalesiji.

Tako je bilo i ovog mubarek ramazana na Dan fetha u subotu 25. maja 2019. U organizaciji Udruženja za traženje nestalih Zvornik upriličen je iftar i druženje članova porodica čiji se mezari nalaze ovdje. Gosti iftara bili su predstavnici tuzlanskog džemata Moluhe predvođeni imamom Memsudin ef. Gobeljićem. Oni su potrudili da za sve prisutne pripreme iftar.

Organizacioni odbor „Dani Hasana Kaimije“ pod predsjedanjem muftije tuzlanskog Vahid ef. Fazlovića usvojio je danas program ovogodišnjih susreta.

Manifestacija će trajati od 7. do 16. juna 2019. godine, a planirani su brojni kulturni i vjerski sadržaji u Zvorniku, Sapni, Tuzli, Janji i drugim mjestima. Osim programa Organizacioni odbor je usvojio i budžet Manifestacije, te imenovao stručni žiri za izbor najbolje objavljene knjige prispjele na ovogodišnji konkurs i žiri za izbor najboljih literarnih radova u kategorijama osnovnih i srednjih škola. Donesene s u i druge odluke i zaključci u cilju uspješne organizacije brojnih događaja.

Datum, 20. 05. 2019.

U Memorijalnom centru u Gornjoj Kalesiji u subotu će biti ukopane dvije žrtve ratnih zločina počinjenih na području Zvornika. Ovo je saopšeto danas na press konferenciji u Tuzli.

Na 21. kolektivnoj dženaz će biti ukopani Karić (Muharem) Jasmin iz Zvornika, rođen 1958. godine i Bečić (Smajo) Hariz iz Kula Grada, rođen 1954.godine u Gornjoj Kalesiji. Porodice tragaju za još 443 žrtve, ali potraga za njima ide jako sporo, o čemu najbolje govori činjenica da je uz ovogodišnje dvije, prošle godine ukopana tek jedna zvornička žrtva.

O programu obilježavanja godišnjice zločina i kolektivnoj dženazi govorili su: predsjenik Medžlisa Islamske zajednice Zvornik Mustafa Muharemović, predsjenik Udruženja za traženje nestalih Zvornik Ahmet Grahić i sekretar Udruženja Hakija Smajlović.

Za zainteresirane iz mnogih krajeva je obezbjeđen autobusni prevoz do Memorijalnog centra u Gornjoj Kalesiji.

Bošnjaci Drinjače su i ove godine su se prisjetili 30. maja 1992. godine i teškog zločina koji je počinjen nad njihovim srodnicima, komšijama i prijateljima.

Upriličena je posjeta Domu kulture u naselju, gdje su bili zatvoreni, mučeni i na kraju u grupama strijeljani. Članovi porodica su položili cvijeće, proučili fatihu, a prigodna obraćanja su imali džematski imam Nermin ef. Ahmetović i predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih Ahmet Grahić.

U mjesnoj džamiji je upriličen prigodan program, te proučen tevhid svim šehidima Drinjače. Ovom prilikom, ponovo se obratio Nermin ef. Ahmetović.

Pokrenuta je inicijatva za obnovu porušene vakufske kule u Skočiću.

Kulu u Skočiću izgradio je Smail-beg Begzadić početkom 19. stoljeća. Nakon što je prestala njena upotreba u odbrambene svrhe, direktni potomci Begzadića, Hadžinurbegovići su je dali uvakufiti. Do 1942. godine je korištena kao mekteb naselja Skoćić. Godine 1942. je zapaljena, a poslije završetka rata nije dovoljno održavana, pa je bila u lošem stanju. Potpuno je uništena 1992. godine. Danas postoje samo ostaci kamena na mjestu gdje je bila.

U četvrtak 9. maja u prostorijama Medžlisa Islamske zajednice Zvornik je održan sastanak, na kojem je Admir Mehmedović iz Skočića predsjedniku Medžlisa Mustafi Muharemović predočio ideju o obnovi skočićke kule. Dogovoreno je da se ova inicijativa počne realizirati, te se ovaj kulturni spomenik  obnovi u autentičnom obliku kakava je bila prije njena rušenja.