HADŽ II

Neka je hvala Allahu dz.s. salavat I selam Allahovom Poslaniku a.s. njegovoj casnoj porodici njegovim ashabima te neka je Allahov mir i spas na sve muslimane sirom svijeta.

Hadž je po šerijatskim propisima jedan od pet temeljnih islamskih dužnosti. Svaki musliman koji je punoljetan, pametan, imućan i zdrav dužan je da jednom u životu hodočasti Ka'bu u Mekki, boravi na Arefatu, obiđe Safu i Mervu i obavi druge dužnosti koje su vezane za ovaj ibadet.

Onaj koji zaniječe hadž kao obaveznu dužnost prestaje biti vjernik - musliman. Većina smatra (re'ju-l-džumhuri) da je hadž propisan šeste hidžretske godine, jer je te godine objavljen ajet »Hadž i umru radi Allaha izvršavajte!« (El-Bekare, 196). Drugi smatraju, a medu njima je i Ibn Kajjim, da je hadž kao obligatna dužnost propisan

devete, odnosno desete hidžretske godine.

Postoje mnogi hadisi koji podstiču vjernike da obave ovu časnu dužnost. U nekim od njih stoji da je hadž najbolje ljudsko djelo, u drugima da je to džihad, a u trećima da su hodočasnici Allahovi ugodnici. Mi ćemo ovdje navesti samo neke od tih hadisa.

Ashabi su upitali Božjeg poslanika koje je najbolje ljudsko djelo? - Vjerovati u Allaha i Njegova poslanika - odgovori Poslanik.

-  A zatim - upitali su ashabi?

-  Boriti se na Allahovom putu - odgovori Poslanik.

-  A poslije toga - opet su upitali ashabi?

-  Iskreno, u ime Allaha, obaviti hadž, odgovori Poslanik.

 Taberani i drugi prenose od Hasana b. Alija da je neki čovjek prilikom jednog vojnog pohoda došao Poslaniku i rekao mu: »Ja sam slab i nemoćan za borbu«, pa mu je Poslanik rekao: »Priključi se džihadu u kome nema oružja, a to je hadž«.

Od Ebu Hurejre se prenosi da je Božji poslanik jednom prilikom rekao: »Džihad starih (iznemoglih), maloljetnih, slabih i žena je hadž i umra«.

Aiša, supruga Božjeg poslanika, je jednom prilikom upitala Posla­nika koji je džihad najbolji, pa je on rekao: »Iskreno u ime Allaha hadž obaviti«.

Jednom drugom prilikom Aiša je rekla Poslaniku: »Božji poslaniče! Mi smatramo džihad najvrednijim poslom, pa zašto i mi ne idemo u borbu na Božjem putu?

- Ne, rekao je Poslanik. Za vas je najbolja borba iskren i u ime Allaha obavljen hadž«.

Ebu Hurejra prenosi da je Božji poslanik rekao: »Ko ode na hadž i obavi ga bez ikakvih prestupa, vratiće se čist kao na dan kada je rođen«.

Abdullah ibn Mes'ud prenosi da je Božji poslanik rekao: »Zajedno obavite hadž i umru, jer ova dva ibadeta otklanjaju siromaštvo i grijehe, kao što kovačka mješina odstranjuje trosku iz željeza, zlata i srebra. Za pravilno obavljen hadž nema druge nagrade osim dženneta«.

Od Amra b. El-Asa se prenosi da je, kada je osjetio potrebu da primi islam, došao Božjem poslaniku i rekao mu: »Pruži mi ruku da ti dam prisegu na vjernost«. Kada je Poslanik pružio ruku ja sam je stegao, a on me upitao: »Šta želiš?« Rekao sam želim da primim islam, ali pod uslovom. Koji je to uslov, reče Poslanik. Uslov je da mi Allah oprosti ranije grijehe. Tada je Poslanik rekao: »Zar ne znaš da islam briše ono što je ranije bilo, da hidžretom (seobom) i hadžom pada u zaborav ono što je ranije učinjeno«.

Nesai, Ibn Madže i drugi prenose od Ebu Hurejre da je Poslanik rekao: »Hodočasnici, koji obavljaju hadž i umru, su Allahovi ugodnici. Allah će im dati ono što oni traže, odazvaće se njihovoj molbi i nadoknaditi im ono što su potrošili na tom putu. Svaki dinar biće nagrađen po hiljadu hiljada nagrada«.

Buharija i Muslim prenose od Ebu Hurejre da je Božji poslanik rekao: »Oprošteni su grijesi počinjeni između dvije umre, a za hadž, obavljen samo u ime Allaha, džennet je jedina nagrada«.

Ibn Džurejdž prenosi od Džabira da je Božji poslanik rekao: »Ka'ba je stup islama. Ko krene u namjeri da je obiđe biće bezbjedan kod Allaha. Ako umre ući će u dženet, a ako se vrati, vratiće se sa nagradom i bogatstvom«.¹)

Božji poslanik Muhammed (a.s.) je za svoga života tri puta obavio hadž. Dva prije islama i jedan, oproštajni, u islamu.

Hadž, kao ustanova, bio je poznat i kod predislamskih Arapa. U arapskoj predislamskoj poeziji mnogi su opisali svoj put na hadž. Nabiga Ez-Zubjani spominje čak i mjesta kroz koja je prolazio. Amr ibn Kulsum u muallaki spominje Ebtah, dolinu Meke, i šatore podignute u toj dolini za vrijeme hadža.

Ustanova hadža, dakle, bila je poznata i u predislamskom dobu. Predislamski Arapi su u obrede hadža unijeli i neke svoje predislamske običaje i time izmijenili propise koje je Allah ozakonio još iz vremena Ibrahima (a.s.). Kur'an je mnoge od tih predislamskih običaja dokinuo kao npr. običaj prskanja zidova Ka'be kurbanskom krvlju, ili npr. običaj po kome su tavaf oko Ka'be obavljali goli i ljudi i žene. Ljudi danju, a žene noću.

Poslanik je devete hidžretske godine poslao Ebu Bekra na hadž i naredio mu da obznani da se tavaf oko Ka'be od danas ne može obavljati bez odjeće.

Sljedeće, desete hidžretske godine, Poslanik je obavio svoj prvi i jedini hadž u islamu. Iz Poslanikovih riječi: »O ljudi, čujte što ću vam reći, jer ja ne znam hoću li se s vama više sastati na ovome mjestu« i njegovog oproštajnog postupka ljudi su zaključili da se on neće više sa njima vidjeti, pa su ovaj hadž nazvali oproštajnim hadžom, hadžom u kome se on oprostio sa njima i oni sa njim.

Od Ibn Omera se prenosi da je rekao: »Poslanik je na Dan klanja kurbana stao između džemreta na hadžu koji je obavljao i rekao: »Ovo je dan velikog hadža«. Potom je nastavio: »Bože moj, budi mu svjedok« i opraštao se sa ljudima, pa su oni rekli: »Ovo je oproštajni hadž«. Dva mjeseca poslije toga Poslanik je preselio na drugi svijet, ahiret.

Oproštajni hadž se naziva još i hadž saopćenja (Hadždžetu-l-bela-gi). Nazvan je tako zbog fragmenta u hutbi koju je Poslanik tom prilikom održao, a koji glasi:

-  Da li sam dovoljno saopćio ?

-  Da, rekoše.

-  Neka prisutni obavijesti onog koji je odsutan, reče Poslanik. Umru, mali hadž (El-hadždžu-1-esgar) Poslanik je obavio četiri

puta. Prvi put šeste hidžretske godine kada je bio spriječen od strane idolopoklonika na Hudejbiji. O tome i Kur'an govori »Hadž i umru radi Allaha izvršavajte! A ako budete spriječeni, onda kurbane koji vam se nađu pri ruci zakoljite...« (El-Bekare, 196).

Drugu umru Poslanik je obavio sljedeće, sedme, hidžretske godine. Ova umra poznata je u historiji islama kao naknadna umra (umretu-l-kadai). Islamski istraživači se razilaze po pitanju ove naknade, obzirom da je umra, po nekima, sunnet, a ne farz.²)

Treću umru Poslanik je obavio osme hidžretske godine, poslije osvajanja Mekke i pobjede na Hunejnu. Ova umra poznata je pod imenom umretu-I-dži'rana.

Četvrtu umru Poslanik je obavio na Oproštajnom hadžu, desete hidžretske godine. Ona je poznata pod imenom umretu-1-vedai (Opro­štajna umra). Sve Poslanikove umre su obavljene u mjesecu zul-ka'de, osim ove posljednje koju je Poslanik počeo u ovom mjesecu, a završio u mjesecu zul-hidžetu. ³)

Vanjski smisao ajeta »Hodočastit Ka'bu dužan je, Allahi radi, svaki onaj koji je u mogućnosti« ukazuje da je svaki punoljetan, pametan, zdrav i imućan musliman dužan da obavi hadž, ali samo jedanput u životu. To je mišljenje većine, jer u ajetu ne postoji ništa što bi ukazivalo na opetovanje ove dužnosti. To isto potvrđuje i Poslanik u hutbi koju prenosi Ebu Hurejra, a bilježi Muslim u kojoj stoji:

»O ljudi, Allah vam je propisao hadž kao obaveznu dužnost, pa izvršavajte tu obavezu...«. Na ove riječi jedan od prisutnih je upitao Poslanika: »Je li svake godine Božji poslanice?«. Poslanik nije ništa rekao, a ovaj je to tri puta opetovao, nakon čega je Poslanik rekao: »Ako kažem da, bila bi to obaveza koju ne biste mogli izvršavati«.

Poslije toga Poslanik je dodao: »Kad vas ja ostavljam na miru, ostavite i vi mene. Oni koji su bili prije vas propali su samo zbog mnogog ispitivanja i neslaganja sa svojim vjerovjesnicima. Kada vam što naredim onda to izvršavajte koliko možete, a kada vam što zabranim, onda to ostavite«.

Hadž je prema gore izloženom stroga vjerska dužnost koja se mora jedanput u životu, kada se steknu uslovi, izvršiti. Ako musliman jedanput u životu obavi hadž, on nije više obavezan da to ponovi, makar ponovo stekao uslove za hadž.⁵)

Neki smatraju (Šafija, Sevri, Evzai i drugi) da se hadž, kada se steknu uslovi, može odgoditi i obaviti u nekom drugom vremenu. Podlogu za ovakav stav oni nalaze u činjenici da je Poslanik svoj hadž obavio desete hidžretske godine iako je hadž kao obavezna vjerska dužnost bio propisan šeste hidžretske godine.

Drugi smatraju (Ebu Hanifa, Malik i Ahmed ibn Hanbel) da se hadž mora odmah obaviti Čim se za to steknu uslovi. Podlogu za ovakav stav nalaze u hadisima Božjeg poslanika u kojima stoji: »Ko namjerava da obavi hadž, neka požuri«, »Požurite sa hadžom dok se nije pojavio razlog koji će vas spriječiti (bolest ili nešto drugo)«. Obzirom da mi, jugoslavenski muslimani, pripadamo hanefijskom mezhebu onda odla­ganje hadža, kada se steknu uslovi, ne dolazi u obzir.⁶)

Neka nas  Allah dz.s uputi na pravi put….

Priredio: Mirsad ef. Mumić

---

U džamiji Vitinica proučena je zajednička ikrar dova za dvadeset troje hadžija koji su nanijetili obaviti svoje najznačajnije putovanje. Imami Medžlisa su priredili i izveli  prigodan program.  Za vaz je bio zadužen glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kakanj mr. Sulejman ef. Čeliković. U nadahnutom govoru ukazao je na blagodati i vrijednosti pete islamske dužnosti.

U ime hadžija halal od džematlija je tražio Nurija ef. Čikarić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zvronik. Dovu je proučio Mustafa ef. Muharemović. Na kraju su budućim hadžijama upućene čestitke i lijepe želje prisutnih džematlija.

Datum, 06. 10. 2012.

Zajednička Ikrar dova

Obavještavamo sve vjernike da će se zajednička Ikrar dova za sve hadžije sa područja Medžlisa Islamske zajednice Zvornik održati u subotu 06.oktobra 2012./20.zul-kade 1433.h.g. u džamiji Vitinica - Han poslije podne namaza.

---

Na sjednici se raspravljalo o osam tačaka dnevnog reda.  Usvojen je ramazanski izvještaj i konstatov je akcija ukupljanja zekata i sadekatu-l-fitra provedena uspješno. Nekoliko potanja je odgođeno za narednu sjednicu kako bi se obavile kvalitetnije pripreme za njihovo rješavanje.

Izvršni odbor je razmotrio prispjele zahtjeve, donio odluke po njima. Takođe je usvojen program priprema za nastupajući Kurban bajram.

Biblioteka „Hasana Kaimija“ u Zvorniku obogaćena je sa preko hiljadu novih naslova knjiga.