All Stories

POVODOM LEJLETU-L-BEDRA

Hvala pripada samo Allahu dž.š., salavat i selam neka su na Njegovog poslanika, Muhammeda a.s., njegovu porodicu i ashabe. Neka Uzvišeni Gospodar našim šehidima podari lijepi džennet, a njihovim porodicama strpljivost. Amin!

Poštovana braćo i sestre, sa akšam namazom nastupiće mubarek noć Lejletul- Bedr, noć koja je prethodila prvoj oružanoj bitci Muhammeda a.s. i muslimana. Kada se pomenu riječ  islam skoro se uz nju  uvijek vežu atributi koji žele pokazati kako je to vjera koja hvali ratovanje, ubistva, prolijevanje krvi i progone. Sam život Muhammeda a.s. , njegovih ashaba, mnogobrojni ajeti i hadisi upravo govore suprotno.Muhammed a.s.  je trinaest godina u Mekki mudro, lijepim savjetom bez ikakve prisile i traženja nagrade pozivao ljude u da vjeruju u Allaha dž.š.njegovi suplemenici nisu se zaustavili na tome da prihvate ili odbiju vjeru nego su se okrenuli zlostavljanju, proganjanju, pravljenju raznih smicalica,bojkotu i mučenju, a završili protjerivanjem muslimana iz njihovih domova. Koliko je islam protiv rata pokazuje i sljedeći primjer. Iscrpljeni i izranjavani muslimani dolazili su Muhammedu a.s.  tražeći dozvolu da uzmu oružje i brane se. On im je preporučio da strpljivo podnose patnje  citirajući im  dio 77. Ajeta sure En- Nisa koji glasi: „Dalje od boja, već namaz obavljajte...“ Do Hidzre muslimani su bili neprestano u borbi (džihadu) naoružani ne sabljom  i kopljem već pozivanjem, objašnjavanjem  i dostavljanjem Objave. Takav vid borbe Kur'an naziva „veliki džihad“. U suri El- Furkan Uzvišeni Allah kaže: „...zato ne čini nevjernicima ustupke i Kur' anom se svim silama protiv njih bori.“ (El- Furkan, 52) Pored neoružane borbe protiv neprijatelja i protiv svojih strasti muslimani su oružanu borbu poveli tek nakon preseljenja u Medinu, kada je i objavljeni prvi ajeti koji dozvoljavaju vođenje oružane borbe s ciljem odbrane sebe i svojih porodica. To su 39. I 40. Ajet sure El- Hadždž koji glase: „Dopušta se odbrana onima koje drugi napadnu, zato što im se nasilje čini – a Allah je, doista, kadar da ih pomogne, - onima koji su ni krivi ni dužni iz zavičaja prognani samo zato što su govorili: „Gospodar naš je Allah“ Od tada pa do svoga preseljenja na Ahiret Muhammed a.s. je lično učestvovao u 27 pohoda od kojih nijedan nije prvi započeo, niti je želio samo napasti druge, već je svaki od njih bio odgovor na stvarni ili vjerovatni neprijateljski napad.  Da je muslimanima obaveza da prihvate i cuvaju mir dovoljno jesno pokazuju riječi Uzvišenog Allaha: „Ako vas takvi ostave na miru i ne napadaju vas, i ako vam ponude mir, onda vam Allah ne daje nikakva prava protiv njih.“ (En- Nisa, 90 ) Islam ne želi ratovanje, bitku i prolijevanje krvi. Ukoliko kriza između muslimana i njihovih protivnika završi bez prolijevanja krvi i borbe Allah kaže da je tada vjernike poštedio borbe. U Kur'anu se kaže: „Allah je nevjernike pune srdžbe odbio, - nisu nimalo uspjeli, - i vjernike je Allah borbe poštedio, - a Allah je, uistinu, moćan i silan.“ (El- Ahzab, 25)

Iako je Muhammed a.s. bio najhrabriji čovjek, nije volio ratovanje, a ashabima je govorio: „Ne priželjkujte susret s neprijateljem. Allaha molite da vas toga sačuva. Ako neprijatelja susretnete – onda budite strpljivi.“ (Buharija i Muslim) Završićemo hadisom u kojem Muhammed a.s. ističe kako su i imena koja imaju značanje povezano sa ratovanjem najgora. On je u tom smislu rekao: „Najljepša imena su Abdullah (Allahov rob) i Abdurrahman (Rob Najmilostivijeg), a najružnija su Harb (Rat) i Murre (Gorki). Allahu Milostivi, ukaži Svoju milost onima koji podnose ratne teškoće i podari slobodu onima koji su potlačeni. Amin!

(17) Bitka na Bedru

Hvala Allahu dž.š., gospodaru svih svjetova, salavat i selam neka su na prvaka svih poslanika i vjerovjesnika, Muhammeda a.s.

Draga braćo i sestre, danas  je  sedamnaesti dan ramazana i to je jedan od bitnijih dana u povijesti islama. To je dan kada su muslimani predvođeni Muhammedom a.s. sa dosta slabijim naoružanjem i tri puta brojčano slabiji izašli pred mekkanske mušrike i vojno ih porazili. Naime, 314 muslimana koji su u svojim srcima imali jaku i nekolebljivu vjeru u Allaha dž.š. stalo je naspram oko 1000 dobro naoružanih mušrika koji su pred sobom imali jedan jedini  cilj; uništiti Muhammeda a.s. i muslimane.

Kao povod ove bitke uzima se pokušaj muslimana da presretnu mušričku karavanu. Karavana koja je trebala biti napadnuta bezbjedno je putovala prema Mekki, ali  vođa mušrika Ebu Džehl čvrsto odlučuje da nastavi put prema Medini i porazi muslimane. Tom prilikom je rekao: „Tako mi Boga, nećemo se vratiti dok ne stignemo do Bedra. Tamo ćemo ostati tri dana, zaklati deve, najesti se i napiti vina. Arapi treba da čuju za nas, našu snagu i moć, tako da nas više nikada ne pomisle napasti.“ S druge strane Muhammed a.s. traži i  dobiva punu podršku i muhadžira i ensarija i čvrsto obećanje da će biti uz njega. Vidno zadovoljan on reče: „Krenite i budite radosni. Tako mi Allaha, kao da gledam mjesta njhove pogibije.“ Na prijedlog Habbaba, Muhammed a.s. je odustao od svoje nakane da se ulogore podno izvorišta Bedra i premjesti vojsku na poziciju sa koje su mušricima bili prekinuti putevi do bunareva s vodom. Noć prije bitke Allah dž.š. je spustio sviju pomoć i milost u vidu kiše koja je mušricima teren učinila klizavim i otežala kretanje, a muslimanima je učvrstila zemlju i pijesak. Muhammed a.s. je sa ashabima sišao na mjesto gdje će biti bitka i pokazivao gdje će koji mušrik biti ubijen, što se i obistinilo za vrijeme bitke.

Uoči bitke između ostalog u dovi je rekao i sljedeće: „...Allahu moj, ako ova skupina danas strada, neće te imati više ko obožavati.“ Allah dž.š. se odazvao na ovu poslanikovu dovu, ali i dove ostalih muslimana. Muhammed a.s. je uzeo šaku prašine i bacio prema mušricima. Nijedan mušrik nije ostao a da mu oči nisu bile ispunjene prašinom. Nakon toga dali su se u bijeg, a muslimani su ih stizali, ubijali i zarobljavali. Po običaju, Muhammed a.s. se na mjestu bitke zadržao tri dana, a onda je naredio da mu se pripremi deva za put. Zajedno sa ashabima je napustio Bedr. Četrnaest muslimanskih šehida, sedamdeset ubijenih mušričkih vojnika i isto toliko zarobljenih bio je bilans ovog, od strane mušrika, iznuđenog sukoba. Iako je bilo prijedloga da se zarobljenici pobiju, Muhammed a.s. je prihvatio prijedlog Ebu Bekra da se zarobljenici puste uz otkup, a oni koji nisu mogli skupiti sredstava za otkup, slobodu su dobivali opismenjavanjem po deset muslimana, ili razmjenom za muslimanske zarobljenike u Mekki. Neki zarobljenici su pogubljeni zbog njihovog dugotrajnog uznemiravanja muslimana, dok su siromašni i nepismeni koji nisu mogli platiti otkup niti naučiti nekoga  oslobođeni bez ikakve otkupnine. U ovoj bitci pobjedila je malobrojna skupina koja se borila za uspostavljanje i očuvanje Allahove vjere, pa je zbog toga i bila pomognuta od strane Allaha dž.š.

Braćo i sestre, potpomažimo Allahovu vjeru, budimo strpljivi i bogobojazni, jer je to uzrok da bi nam Allahova milost bila ukazana.

(18) Druga trećina ramazana- magfiret

Draga braćo i sestre nalazimo se pri kraju druge trećine ramazana za koju  je  Poslanik  a.s.  rekao  da  je  magfiret- oprost. Ovo je prilika da se svi sjetimo svojih grijeha i zatražimo oprosta za njih i to više puta u toku jednog dana. Danas ću kazati nekoliko riječi o postu kao posebnoj vrsti ibadeta  za  koga  je  Poslanik  a.s.  rekao  da  u  njemu  nema  pretvaranja. Post je ibadet  koji  ima  posebno  mjesto    kod  Allaha  dž.š.  Od  Ebu  Hurejre  r.a. se  prenosi  da  je  Poslanik  a.s.  rekao:  „Uzvišeni  Allah  je  rekao; ' Svako  dobro  djelo,  koje  čovjek  uradi, umnogostručuje  mu  se  od  deset  do  sedamstotina  puta, osim  posta. On  je  Moj  i  samo  Ja  mogu  ocijeniti  njegovu  pravu  vrijednost. Čovjek  ostavlja  svoje  prohtjeve, hranu  i  piće  radi  Mene. Post  je  štit  i  postač  ima  dvije  radosti; radost  iftara  i  radost  zbog  susreta  sa svojim  Gospodarom  na  Kijametskom  danu.»

Bilježi  se  od  Ibn  Mes'uda  da  je  rekao: „Nema  čovjeka  koji  posti  Ramazan, provodeći  vrijeme  u  šutnji  i  spominjanju  Allaha, potvrđujući  da  je  dozvoljeno  ono  što  je  On  dozvolio, a  zabranjeno  ono  što  je  On  zabranio, koji ne  počini  nikakvu  nevaljaštinu, a  da  sa zadnjim  danom  Ramazana  ne  budu  oprošteni  svi  njegovi  grijesi. Bude  mu  za  svaki  tespih, i  svako  izgovoreno La  ilahe  ilellah  izgrađena  kuća  u  džennetu, od  smaragda, a  iznutra  ukrašena  rubinima. U  unutrašnbm9euti  će  biti  šator od  šupljeg  bisera  u  kojem  će  ga  čekati   hurija, kao  njegova  supruga. Ona  će  na  sebi  imati  dvije  zlatne  narukvice  ukrašene  rubinima  kojima  bi  zemlju  mogla  obasjati.»

Koliki  je  stepen  posta  među  ostalim  ibadetima  vidimo  iz  citiranog  ali  poslušajmo  još  neke  hadise  u  kojima  ćemo  čuti  o  odličnosti  posta: „Post  je  štit  koji  čuva  od  vatre, isto  kao  što  štit  nekoga  od  vas  čuva  u  borbi“, rekao  je  Poslanik. Sljedeći hadis obznanjuje nagradu koju postiže postač za dobrovoljni post. Možemo zamisliti kolaka je tek nagrada za obavezni, jer je Uzvišeni Allah dž.š. napomenuo da su mu od svih djela najdraža ona koja je On stavio u obavezu svojim robovima. U hadisu se kaže: „Ko  god  na  Allahovom  putu  posti  jedan  dan, Allah  će  zahvaljujući  tome  danu , njegovo  lice  udaljiti  od  džehennemske  vatre  na razdaljinu  od  sedamdeset  godina  hoda.“ Među dovama koje se ne odbijaju Muhammed a.s. je pomenuo i dovu postača. On  je rekao: „Kada  se  prilikom  iftara  mrsi, postačeva  dova  se  ne  odbija.“

Posebnu počast postači će imati na Sudnjem danu i to prilikom ulaska u džennet, kao što se da zaključiti iz hadisa koji slijedi: „U  džennetu  ima  jedna  kapija  koja se  zove  Rejjan. Na  Sudnjemu  danu  kroz  nju  će  ulaziti  samo postači  i  niko  više.“ Govoreći  o  jednom  svome  snu, opisujući  ga,    Poslanik  a.s.  je,   rekao: „Vidio  sam  jednoga  čovjeka  od  moga  ummeta  kako   skapavajući  od  žeđi  dašće  i  kako  svaki  put, kad  dođe  do  bazena  sa  vodom, bude  odbijen, sve  dok  nije  došao  njegov  post  i  napojio  ga  pustivši  ga  da  pije  sve  dok  se  nije  zasitio.“ (Taberani)

Postač ima mogućnost da u jednom danu zaradi nagradu svoga posta i posta drugih ljudi kojima pripremi iftar o čemu nas obavještava  i na što nas nuka Muhammed a.s. sljedećim riječima: „Onaj  ko  postaču  osigura  iftar, imaće  nagradu  kao  i  sam  postač, s  tim  što  to  postaču  neće  nimalo  umanjiti  njegovu  nagradu.“ Kada su ga siromašni ashabi upoznali sa nemogućnosti da svako pripremi iftar, Muhammed a.s. je rekao da takva nagrada pripada i onima koji postaču dadnu hurmu, gutljaj mlijeka ili vode.

Braćo i sestre ramazan je velika prilika u kojoj sa malo truda i troškova možemo zaraditi velike nagrade, pa iskoristimo tu priliku nadajući se ali i strahujući da li ćemo dočekati sljedeći ramazan.  Es-selamu  alejkum!

(19)Post  jača  tijelo         

Popraćen  pravom  pokornošću, post  u  ime  Allaha  zasigurno  možemo  okarakterisati  kao  jačanje  duha. Međutim, pored  ove  odlike, post  je  sigurno  i  prilika  za  jačanje  tijela . Iako  će  se  nekima  na  prvi  pogled, učiniti  čudnom ova konstatacija  da  se  glađu  jača  tijelo, ona  ipak  stoji.

Naime, većina  bolesti  koje  danas  snalaze  čovječanstvo  rezultat  su  onoga  što  mi  unosimo  u  organizam. Posebno   danas kada se  ne  pravi  nikakva  razlika  između  onoga  što  čovjekovom  tijelu  treba  i  onoga što  mu  je  višak, odnosno  teret.

Gojaznost  je  tako  postala  globalni  problem  i  smatra  se  da  svaki  treći  stanovnik  Zemlje  ima  probleme  sa  viškom  kilograma. Da  žalost  bude  veća, ostalim  stanovnicima  zemlje, ili  većem  broju  njih, hrana  je  luksuz. Zabilježeno  je  da  Eskimi  imaju veoma  zdrav  način  ishrane, gdje  na  trpezama  preovladava  riba  i  proizvodi  od ribe,  ali  je  isto  tako  opštepoznato  da  se  kod  ovih  ljudi  još  ne  bilježe  infarkti.

Sad  nam  valjda  postaje  jasnije  zašto  je  Poslanik  as,  rekao;» Čovjek  nije  napunio goru  posudu  od   svoga  trbuha. Čovjeku  je  dovoljno  malo  hrane  da  bi  zadovoljio   svoje  potrebe, pa  ako  želi  više, onda  je  to, jedna  trećina  za  hranu, jedna  trećina  za  vodu  a  jedna  trečina  za  njega.»

Iako  ovome  hadisu  ne  treba  komentar, ukazaćemo  samo  na  ovu  preporuku  još  jednom; Želudac  podijeli  na  tri  dijela, dva  za  hranu  i  vodu  a  treći  da  bi  mogao  disati.

Veliki  umovi  su  kazali  da  je  želudac  kuća  bolesti. Razmislimo  li  samo  malo, vidjećemo  da  smo  u  stvari  mi  ti  koji  unose  bolest  u  tu  kuću  koju  zovemo  želudac. Mi  smo  ti  koji  sami  protiv  sebe  radimo. Naslađujemo  se  jelima  ne  vodeći  računa  o  njihovoj  štetnosti  ili  količini. Tragom  ove  izjave  da  je  želudac  kuća  bolesti, spoznajemo  da  je  najbolji  lijek  sustezanje  od  jela, njegova  kontrola, kontrola  količine  koju  unosimo. A  Poslanik  as,  je  rekao ;» Postite  bićete  zdravi.»

Dokazano  je  da  post  pročišćava  crijeva, jača  želudac, uklanja  štetne  naslage  iz  organizma, smanjuje  gojaznost  i  preopterećenost  stomaka  salom. Sada  nam  je  jasnije  kako   post  jača  tijelo.

Nije  ni  čudo  da  je  danas  post  postao  terapijom  za  mnoge bolesti, a  ovoj  terapiji  pribjegava  sve  veći  broj  liječnika, ukazujući  tako  na  vrijednost  posta. 

Kroz  post, musliman  jača  i  svoju  volju,  a  jačanjem  svoje  volje  sve  više  se  navikava  na  strpljenje. Postač  trpi  i  glad  i  žeđ  a  pred   njim  su  i  jelo  i  piće,  ali  on  je  postač, zna  da  je  to  put  do  njegove  samokontrole. Snaga  volje  svakog  pojedinca  ovdje  dolazi  do  punog  izražaja.   

Postač  tokom  posta  nema nikoga  ko  će  ga  pratiti  do  li  svoju  savjest, niti  ikoga  ko  će  mu  pomagati  do  li  svoju  jaku  volju

Ako  uzmemo  u  obzir  da ovo  traje  petnaestak  sahati  dnevno  i  mjesec  dana  svake  godine , pa  koja  škola  tako  odgaja  čovjekovu  volju  i  izgrađuje  strpljenje  kao  škola  posta. Poslanik  as,  kaže: „Sve  ima  svoj  zekat, a  zekat  tijela  je  post, a  post  je  pola  sabura.“

U  svakom  čovjeku  postoje  tri  snage, snaga  duha  kao  kod  meleka, snaga  strasti  kao  kod  životinja  i  snaga  srdžbe  kao  kod  divljači. Post  je  taj  koji  snagu  duha  kod  čovjeka  stavlja  u  prvi  plan  poništavajući  potpuno  i  snagu  srdžbe  i  snagu  strasti, dajući  tako  postaču  obrise  melekanskog,  uzdižući  ga  do  stepena  i  samog  meleka  pa  i  više.  Es-selamu  alejkum 

Hariz ef. Pašić

ZAJEDNIČKI IFTARI

Jedno od obilježja ovogodišnjeg ramazana na području Medžlisa Islamske zajednice Zvornik su i zajednički iftari.

Uz pomoć organizacije „Izvor nade“ upriličeni su zajednički iftari u nekoliko džemata. Večeras je za džematlije i prijatelje iz ove organizacije zajednički iftar bio u dvorištu džamije Begsuja. Iftarilo je osamdeset osoba.







alt

Nakon iftara gosti su se upoznali sa džematom i radom Medžlisa, a takođe su predstavili svoju organizacu i način pomaganja, posebno povratnicima.

alt

alt

Datum, 27. 07. 2013.


RAMAZANSKA ČESTITKA

SVIM IMAMIMA, ČLANOVIMA DŽEMATSKIH ODBORA, AKTIVISTIMA I SVIM MUSLIMANIMA UPUĆUJEMO ISKRENE DOVE PRED NASTUPAJUĆI RAMAZAN.

RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN!

                                              IZVRŠNI ODBOR MEDŽLISA IZ ZVORNIK

alt

15. KOLEKTIVNA DŽENAZA UBIJENIH ZVORNIČANA

Danas je u Memorijalnom centru u Gornjoj Kalesiji ukopano 11 civilnih žrtava sa područja Zvornika od kojih je deset muškaraca i jedna žena, a Sulejman Salihović rođen 1969. godine najmlađa je žrtva koja je danas ukopana.


Dženazu je predvodio muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović.


Kolektivnoj dženazi je prisustvovalo oko 2.000 ljudi, među kojima su bili članovi porodica žrtava, rodbina, prijatelji, kao i svi oni koji su željeli prisustvovati posljednjem ispraćaju 11 stradalih civila.




alt


Ove godine obilježava se 21. godina od počinjenih zločina u općini Zvornik, ali i drugim mjestima Podrinja. Ovo je petnaesta kolektivna dženaza na šehidskom mezarju u Gornjoj Kalesiji, a održana je u novoizgrađenom Memorijalnom centru.

alt


Broj prijavljenih i nestalih osoba sa područja općine Zvornik od 1992. do 1995. godine je 1.998, od kojih je oko 1.400 identifikovanih, dok se još oko 600 osoba vode kao nestale.


Na području opštine Zvornik ubijeno je 2.013 civila Bošnjaka, a na današnjoj kolektivnoj dženazi ponovno je istaknut problem identifikacija.

alt


Danas su ukopani:


1. Ramić (Selim) Mumin rođen 01.07.1945. godine u Kučić Kuli

2. Osmanović (Juso) Nedžib rođen 26.08.1926. godine u Kaludranima

3. Novalić (Mehmedalija) Mensudin rođen 11.05.1958. godine u Zvorniku

4. Salihović (Huso) Sulejman rođen 20.07.1969. godine u Zvorniku.

5. Čikarić (Alija) Abdulah rođen 10.07.1945. godine u Snagovu.

6. Muratović (Mehmed) Mirsad rođen 20.07.1967. godine u Gušterima

7. Fejzić (Nesib) Azemina rođena 29.07.1968. godine u Snagovu

8. Ademović (Velija) Islam rođen 20.05.1961. godine u Novom Selu

9. Suljičić (Ibrahim) Sejdalija rođen 1.11.1966. godine u Glodima

10. Ferhatbegović (Ragib) Muhamed rođen 1968. godine u Papraći

11. Ebibi (Vehbija) Ismail rođen 1958. godine u Vinkovcima.

alt


NAJAVA SVEČANOG OTVORENJA DŽAMIJE KUŠLAT

Danas je u  obnovljenoj džamiji Kušlat obavljena džuma-namaz, prva nakon što je srušena 1992. godine.

Bio je ovo dugo čekani trenurak za muslimane iz okolnih naselja  i džemata. Pohrlili su prema džamiji iz  svih pravaca. Čak su dvojica džematlija iz sela Raševo prepješačili put do džamije. Dan ranije džamija je očišćena i prostrta  bosanskim ćilimima. Pred džumu je salavate učio Omer Hrnjić iz Ravni, a ezan proučio i mujezinio Alija, koji je tu dužnost obavljao i prije njena rušenja.






alt

Hutbu je održao Mustafa ef. Muharemović, namaz predvodio Nermin ef. Ahmetović. Skup je iskorišten da se najavi svečano otvorenje za subotu 31. avgusta 2013. godine u 11:30 sati. Uoči otvorenja u petak planirano je da se klanja džuma-namaz, iza ikindije prouči mevlud i zkr.  Obavljeni su i dogovori oko poslova za pripremu prostora za prijem gostiju na ovu svečanost.

alt

alt

Kušlat, 26. juli 2013.


PRVA PODRINJSKA BRIGADA

Ratna monografija dr. Dževada Mahmutovića „Prva podrinjska brdska brigada 1993. – 2013.“ promovirana je danas u Sali Medžlisa Islamske zajednice Zvornik u okviru manifestacije Dani Hasana Kaimije.

O knizi su govorili Mehmed Pargan, mr. Ramiz Salkić, dr. Edin Ramić i dr. Dževad Mahmutvić.  Urednik i izdavač Mehed Pargan, za  je kazao da je temeljito i ozbiljno urađena. Mr. Ramiz Salkić je ukazao da je ovo važan historijski dokument u kome je hronološki prikazano stradanje Bošnjaka Podrinja, te odnos centara moći prema Podrinju.






alt


Dr. Edin Ramić je ukazao da je knjiga stručno i naučno prezentira istinu koja se desila, te da podsjećanjem na ljude i događaje koje se tretiraju čini nas boljim i korisnijim zajednici.

Autor ovog zanimljivog štiva je izrazio zadovoljstvo što se knjiga predstavlja u okviru manifestacije Dani Hasana Kaimije. Takođe je kazao da je ovim ispunio dug prema poginulim borcima ove slavne brigade, čime je podjeljena idaje ove ratne jedinice.

alt

Zvornik 05. 06. 2013.


OD KLISE DO GORNJE KALESIJE

Danas su članovi porodica odvedenih Bošnjaka iz Bijelog potoka prošli putem njihovih najbližih 1992. godine. 

U jutarnjim satima po kišovitom vremenu kretala se kolona pješaka  iz Klise do Bijelog Potoka. Potom se autobusima vozilo do Tehničko školskog centra u Karakaju gdje je 1992. bilo mučanje i ubijanje, a danas je položeno cvijeće, proučena fatiha i poslana poruka dostojanstva i poziva na borbu protiv zla.













alt

Nije se išlo do Gerine klaonice gdje je bilo mjesto strijeljanja, ali se putovanje nastavilo do mjesta gdje je bila masovna grobnica Crni Vrh u kojoj su bila skrivena njihova tijela. I ovdje je pručena fatiha i položenocvijeće.

alt

Učesnici ovog pohoda su nastavili putovanje ka mezarju u Gornjoj Kalesiji, gdje su njihovi najmiliji našli konačan smiraj.

alt

Datum, 1. jun 2013.


POZNATI DOBITNICI NAGRADE HASAN KAIMIJA ZA 2013. GODINU

Nagaradu za životno djelo „Hasan Kaimija“ za 2013. Godinu je dobio hadži hafiz Ismet ef. Sapihić, a za najbolju objavljenu knjigu u 2011. I 2012. Iz društevnih i humanističkih nauka nagrađena je Aida Abadžić Hodžić. Ovo je danas saopšetno na press konferenciji u Muftijstvu tuzlanskom.


Obrazloženje nagrade za životnom djelo je saopštio muftija tuzlasnki mr. Vahid ef. Fazlović.


Hadži hafiz Ismet efendija Spahić rođen je 1940. godine u Puhovcu kod Zenice. Gazi Husrev-begovu medresu završio 1959. godine u Sarajevu. Nakon završene Medrese studirao je ekonomiju u Sarajevu i Ljubljani. Hafiz Ismet ef. Spahić spada u grupu poslijeratnih svršenika Gazi Husrev-begove medrese koji su se svojski predali časnom imamskom pozivu.

Kao glavni imam radio je na području Odbora Islamske zajednice Visoko do 1981. godine. Sa kakvom voljom i entuzijazmom je hafiz Ismet ef. Spahić obavljao imamske poslove govori činjenica da gotovo nema mjesta u Bosni i Hercegovini u kojem se otvarala novosagrađena džamija, a da nije bio pozvan da održi vazu-nasihat ili predavanje jer je narod volio slušati njegove nadahnute riječi koje su dopirale do ljudskih srca i budile vjerska osjećanja i rasplamsavale iskru imana. Jačinu njegove volje potvrđuje i to što je u početku pete decenije života završio hifz i tako stekao časni naziv hafiza.

Kao muderis na predmetu kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi radio je od 1981. godine, a od 1985. obavljao je dužnost glavnog imama Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu. Godine Agresije na Bosnu i Hercegovinu proveo je u Sarajevu, gdje je podsticao i bodrio ptriote u borbi, ispraćao šehide na njihovom putu u vječni život, tješio ucvijeljene i pomagao unesrećene, iako je pogođen najvećim roditeljskim bolom, jer su mu tri kćerke i unuka pale kao žrtve granatiranja Sarajeva, a neposredno prije toga od posljedica eksplozije granate umrla mu je supruga. Za zamjenika reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran 1993. godine. Objavljivao je priloge u Preporodu i u drugim islamskim listovima i časopisima.

Objavio je knjigu hutbi, po kojima je posebno cijenjen među muslimanima. Istaknuti je sudionik svih pozitivnih kretanja u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Uživa nepodijeljeno poštovanje u našem narodu za doprinos u razvijanju islamske svijesti Bošnjaka.

Imajući sve navedeno u vidu, Organizacioni odbor je donio ovu odluku.

alt

Dr. Sead ef. Seljubac je prezentirao zaključak stručnog žirija o dodjeli nagrde po objavljenom konkursu u kojoj se kaže:

Nagrada za najbolje djelo, objavljeno u 2011. i 2012. godini, iz humanističkih i društvenih znanosti, dodjeljuje se dr. Aidi Abadžić-Hodžić, autorici knjige Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća, objavljenoj u Sarajevu 2011. u izdanju izdavačke kuće Tugra.

Dr. Aida Abadžić-Hodžić (1970, Zagreb) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za povijest umjetnosti i francuski jezik i književnost. Na istom fakultetu studirala je i dvogodišnji studij iz oblasti muzeologije. Godine 2003. završila je poslijediplomski studij iz oblasti povijesti umjetnosti i magistrirala na Odsjeku za povijest umjetnosti, Katedra za modernu umjetnost i vizualne komunikacije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2008. doktorirala je na Katedri za historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, iz oblasti savremene bh. umjetnosti. Na katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu predaje kolegije na dodiplomskoj

i diplomskoj nastavi vezane uz modernu umjetnost te umjetnost u Bosni i Hercegovini u 19. i 20. stoljeću. Vanjski je suradnik i Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Članica je Uprave i predstavnik Bosne i Hercegovine u međunarodnoj fondaciji Forum slavenskih kultura, sa sjedištem u Ljubljani – međunarodnoj organizaciji za promociju kulturne, naučne i razvojne suradnje između zemalja slavenskog govornog područja. Predstavnica je BiH u Evropskom centru za moderne jezike pri Vijeću Evrope sa sjedištem u Grazu. Članica je Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta. Glavna je i odgovorna urednica časopisa „Vizura“, prvog bh. stručnog časopisa iz oblasti suvremenih vizualnih umjetnosti, likovne kritike i teorije. Objavljuje likovnu kritiku, osvrte i prikaze s područja moderne i savremene umjetnosti, prijevode s francuskog i engleskog jezika. Autor je nekoliko značajnih likovnih monograja i knjiga te izlagačkih projekata u zemlji i inozemstvu.

Dr. Aida Abadžić Hodžić je za nagradu Hasana Kaimije kandidovala svoju knjigu Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća. Riječ je, kako navode njeni recenzenti (Prof dr Ibrahim Krzović, akademik Dževad Hozo i Ivan Lovrenović), o  “znanstvenoj valorizaciji i konsolidaciji kulturnoga pamćenja u ovom neobično vrijednom segmentu povijesti kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini’’. Knjiga obuhvata šezdesete i sedamdesete godine 20. stoljeća u kontekstu evropskog moderniteta i postmoderniteta. Po riječima same autorice te „godine predstavljaju jedan iznimno dinamičan period na društveno-političkoj i kulturnoj sceni Bosne i Hercegovine. Bilo je to vrijeme pokretanja brojnih, iznimno značajnih edicija, poput “Kulturnog naslijeđa”, relevantnih časopisa, književnih manifestacija, muzejsko-galerijskih institucija, likovnih izložbi i bijenala, vrlo aktivne pop i rock scene sa zanimljivim, pionirskim istraživanjima iz etnomuzikologije i mogućih veza tada savremenog i autohtonog muzičkog izraza, kreativnog djelovanja sarajevske škole dokumentarnog filma i eksperimentalnog teatra: riječju, utemeljujući period savremene bosanskohercegovačke kulture.”

alt

“U tom smislu, ovo istraživanje grafike predmetnog razdoblja nastojalo je, s jedne strane grafiku predstaviti u ukupnosti dinamike tadašnje kulturne scene u Bosni i Hercegovini, ali i kontekstualizirati ostvarenja bh. umjetnika u širi regionalni i evropski okvir umjetnosti, u dinamičnom previranju modernog i postmodernog likovnog izričaja.”

Knjiga je Enciklopedijskog formata, ilustrovana je i ima 307 strana. Osim uvoda sadrži šest većih poglavlja, zaključnu riječ i sažetak, a značajan dio knjige (str. 247-278) zauzima dokumentacijski dio koji nudi katalog izabranih grafičkih listova detaljnije obrađenih u radu; kratke životopise umjetnika čiji su grafički opusi značajnije obrađeni u radu; popis nagrada bosanskohercegovačkim grafičarima (izbor); popis izložbi na kojima su sudjelovali bosanskohercegovački grafičari u tom periodu; izbor literature o bosanskohercegovačkoj grafici i grafičarima za to razdoblje.

Na kraju knjige je priložen dugi popis literature koji sadrži oko  300 izvora (knjige, monografije, studije, katalozi); zatim preko 150 likovnih kritika i osvrta iz štampe i periodike; te katalog izložbi na kojima su izlagali BH grafičari naveden po godinama.

Cijeneći i druge prispjele radove kao vrijedan doprinos znanosti Žiri se odlučio da knjizi, sa svim njenim kvalitetima, dadne prioritet i proglasi je kandidatom za dodjelu ovogodišnje Nagrade Hasan Kaimija.

alt

Nagradu „Hasan Kaimija“ u petak 7. juna će dobiti i učenici osnovnih i srednjih škola koji su napisali najbolje literrne radove:

Najuspješniji radovi za osnovne škole:

  1. Dedić Sedad, Vlll Razred, OŠ „ Dubrave“ , Donje Dubrave
  2. Almina Selimović, lX razred, OŠ Musa Ćazim Ćatić, Zelinja Donja, Gradačac
  3. Hasanaga Muminović, Vl razred, OŠ „Kladanj“, Kladanj

Najuspješniji radovi za srednje škole:

  1. Amina Orlović, učenica ll razreda, Behrambegova medresa, Tuzla
  2. Belma Babić, učenica ll razreda, Gimanazija „Ismet Mujeuinović“ Tuzla
  3. Elma Skopljak, učenica lll razreda, MSŠ Srebrenik





KLIŠANSKA NOĆ

Podsjećanje na put i patnje Bošnjaka koji su odvedeni 1. juna 1992. godine sa Bijelog Potoka bilo je u Klisi 31. maja 2013. godine.

Skup pod nazivom Klišanske noći straha i neizvjesnosti održan je na otvorenom. Učenjem prigodnih ilahija, razgovorom o dokumentovanju zločina, nadahnutim književnim zapisima i sjećanjima učesnika i preživjelih kolone približena je atmosfera od prije 21 godinu.






alt

Na koncu skupa prikazan je dokumentarni film koji je preživjele podsjetio na stradanje, a mlađe generacije podučio historijskim činjenicama iz bliže prošlosti naselja čiji stanovnici bijahoše žrtve ljudskog bezumlja. 

alt

alt